Prije više hiljada godina, kada su ljudi lutali zemljom sakupljajući plodove i loveći, u njihovoj ishrani kalijuma je bio u izobilju, dok je sa natrijumom bila sasvim suprotna stvar – rijetki su bili njegovi izvori. Takozvana paleolitska dijeta obezbjeđivala je oko 16 puta više kalijuma nego natrijuma.
Danas, nažalost, ishranom unosimo jedva polovinu preporučene količine ovog 19. elementa periodnog sistema – kalijuma. Sa druge strane, zbog prevlasti soli skrivene u prerađenoj ili pripremljenoj hrani, nastala je neravnoteža, jer unosimo više natrijuma nego kalijuma, a to je u suprotnosti sa načinom na koji su ljudi evoluirala. Ovaj disbalans doprinosi mnogim zdravstvenim poremećajima kao što je recimo visoki krvni pritisak.
Šta je kalijum?
Kalijum je bio prvi metal izolovan elektrolizom. Prvi ga je 1807. godine otkrio ser Hamfri Dejvi, engleski hemičar i fizičar. On je zapravo pronašao sićušnu kapljicu tečnog metala koja se formirala kada je primijenio elektrolizu na malu količinu rastopljene “potaše”, i nazvao je element „potassium”, upravo na osnovu riječi „potaša”. Potaša se dobija iz pepela nastalog spaljivanjem drveta i uglja, a također i prženjem stijena koje posjeduju veliku koncentraciju kalijuma. Potaša se u prošlosti koristila za proizvodnju sapuna, stakla, predmeta od keramike i kao đubrivo. Nju su izrađivali proizvođači smole i drvenog uglja za koje je on bio sporedni produkat.
Element kalijuma u ljudskom tijelu
Kalijum je sedmi element po zastupljenosti u ljudskom tijelu. U pitanju je kritičan element za ljudsko tijelo jer, joni kalijuma prisutni su u kombinaciji sa širokim spektrom proteina i enzima. Ovaj element pomaže u održavanju nivoa kiselosti i krvnog pritiska. To je dominantni pozitivni jon unutar ljudskih ćelija, dok je natrijum glavni pozitivni jon izvan ljudskih ćelija. Razlika između koncentracija ova dva jona iznutra i spolja može da napravi razliku u električnom potencijalu, koji je od suštinskog značaja za osnovne tjelesne funkcije kao što su neurotransmisija, funkcija srca i kontrakcija mišića.
Adekvatna preporuka za unos kalijuma
Banane važe za izuzetno dobar izvor kalijuma, ali drugo voće (kao što su kajsije, suhe šljive i sok od pomorandže) i povrće (kao što su tikve i krompir) također sadrže ovu često zanemarenu hranljivu materiju.
Prema Odboru za hranu i nutriciju Instituta za medicinu SAD, preporučen dnevni unos kalijuma je 4.700 mg za odrasle osobe, dok u u Srbiji Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti dijetetskih proizvoda propisuje nešto niži preporučeni dnevni unos kalijuma – 2.000 mg/dan. Kalijum se u današnje vrijeme isključivo strogom disciplinom može uneti samo ishranom. Zato je preporučljivo koristiti suplemente, kako bi vaše tijelo dobilo dovoljnu količinu ovog važnog elementa.
Nedostaci kalijuma su češći kod ljudi koji:
- Koriste određene lijekove, kao što su diuretici
- Imaju fizički zahtjevne poslove
- Sportisti koji vježbaju na visokim temperaturama i prekomjerno se znoje
- Imaju zdravstvene probleme koji utiču na njihovu digestivnu apsorpciju, kao što je Kronova bolest
- Imaju poremećaj u ishrani
- Konzumiraju alkohol, cigarete ili neke druge nedozvoljene supstance
Kalijum – efekat na zdravlje
Kalijum je neophodan za funkciju živih ćelija jer igra vitalnu ulogu u nervnim funkcijama i sistema organa sa unutrašnjim lučenjem. U nervnom sistemu, kalijum pomaže u slanju poruka između mozga i tijela. Ove poruke su nervni impulsi koji kontrolišu otkucaje srca, kontrakcije mišića i druge tjelesne funkcije. Kretanje kalijuma iz ćelije, a natrijuma u ćeliju stvara promjenu napona ćelije, što zauzvrat kreira ove neophodne nervne impulse. Zbog toga je unos dovoljno kalijuma od suštinskog značaja za održavanje zdrave funkcije nerava.
Bubrezi su glavni organ koji održava nivo kalijuma u našem tijelu.
Izvor kalijuma
Ljudi mogu dobiti kalijum iz voća i povrća, uključujući krompir, banane i bijeli grah; međutim, važno je da nivoi kalijuma ostanu u zdravom opsegu. Previše kalijuma u krvi bi izazvalo nizak krvni pritisak ili čak srčani udar. Alternativno, nedostatak kalijuma dovodi do simptoma kao što su grčevi u nogama, paraliza mišića, abnormalni otkucaji srca, itd. Za one sa niskim do zdravim nivoima kalijuma, istraživanje je pokazalo da će povećanje nivoa kalijuma imati značajan uticaj na snižavanje krvnog pritiska.
Pored toga, povećanje unosa kalijuma može imati direktne pozitivne efekte na kardiovaskularni sistem. Najbolji način za povećanje unosa kalijuma je povećanje konzumacije voća i povrća, koje također blagotvorno utiče na zdravlje nezavisno od unosa kalijuma. Uvedite u svoju prehranu avokado, kikiriki i orašaste plodove kao što su bademi i orasi, razne agrume, kao i lisnato, zeleno povrće, mlijeko, krompir.
Kada je potrebno posebno obratiti pažnju na kalijum?
Deficit kalijuma moguć je kod dugotrajne dijareje i upornog povraćanja. Nadoknađivanje ovog elementa u organizmu od velike je važnosti za revitalizaciju tijela. Upravo iz tog razloga, pri najmanjim smetnjama u stomaku, stručnjaci preporučuju uzimanje probiotika – kao predostrožnost ali, i kao ljekovito pomoćno sredstvo za uznemiren stomak i crijevnu floru.
Naša preporuka je svakako Bulardi®, jer je u pitanju jedinstveni preparat na našem tržištu koji sadrži probiotsku kulturu S.boulardii. Preporuka stručnjaka je da se svakodnevno, u što dužem periodu, uzima Bulardi®, jer vraća potreban balans u crijevnu mikrofloru, i samim tim djeluje na imunitet.
A kako je vrijeme ljetnjih odmora, osjetljivi dječiji stomaci vrlo često reaguju na promjenu klime ili hranu i vodu u dalekim krajevima. Zato je važno na svaki put ponijeti i Bulardi® Junior čija efikasna doza od 5 milijardi probiotske kulture Saccharomyces boulardii i cinka u rekordnom roku normalizuje rad crijeva, ublažava tegobe i skraćuje trajanje dijareje kod djece.