Da li ste primijetili da se tema dobrog sna, odnosno- uglavnom lošeg, sve češće pojavljuje u svakodnevnom razgovoru sa prijateljima ili kolegama? Sve više ljudi pati od nedostatka dobrog sna a to izuzetno loše utiče na cjelokupno stanje i zdravlje organizma.

 

Smatra se da između 30% i 48% odraslih osoba pati od nesanice. Žene su podložnije nesanici i to za čak 40% više od muškaraca. Pored toga, između 15 i 30% muškaraca i 10-30% žena se uklapa u široku definiciju opstruktivne apneje u snu, što sprječava tijelo da se kvalitetno odmori.

 

Zašto spavamo?

 

A šta kaže nauka, zašto uopšte spavamo?

 

Za početak, kada spavate, vaše tijelo prolazi kroz niz promjena koje omogućavaju odmor od vitalnog značaja za opšte zdravlje – kako tijela, tako i uma. Spavanje omogućava mozgu i tijelu da uspore i da se uključe u procese oporavka, omogućavajući bolje fizičke i mentalne performanse sljedećeg dana ali, i dugoročno.

 

Ono što se dešava kada ne spavate je najbliže i plastično objašnjeno kratkom spoju i kao rezultat se javlja negativni uticaj na razmišljanje, koncentraciju, nivo energije i raspoloženje. Zato je spavanje od sedam do devet sati za odrasle i još više za djecu i tinejdžere – ključno.

 

Ipak, čak i nakon decenija istraživanja, tačan razlog zašto spavamo ostaje jedna od najtrajnijih i najintrigantnijih misterija u zdravstvenim naukama. Da bi odgonetnuli ovu svojevrsnu misteriju, stručnjaci analiziraju kako spavanje funkcioniše i šta se dešava kada ne spavamo dovoljno.

 

Studije pokazuju da je san nevjerovatno složen i da utiče na gotovo sve sisteme tijela. Više dijelova mozga uključeno je u procese proizvodnje hormona i hemikalija koje regulišu san i budnost.

 

Dosadašnja istraživanja bacaju svjetlo na mehaniku onoga što se dešava u mozgu i tijelu tokom spavanja. Ovo saznanje pomažu stručnjacima da otkriju kako je san povezan sa brojnim elementima fizičkog, emocionalnog i mentalnog zdravlja, pružajući uvid u to kako ljudi mogu bolje spavati.

 

Šta se dešava kada spavamo?

 

U roku od jednog minuta nakon što zaspite, temperatura tijela opada, aktivnost mozga se smanjuje, a puls i disanje usporavaju. Samim tim je i potrošnja energije tijela niža tokom spavanja.

 

Uprkos tome, ono što se dešava tokom spavanja je izuzetno dinamično. Tokom jedne noći, vi zapravo napredujete kroz više ciklusa spavanja, od kojih svaki traje između 70 i 120 minuta i sastoji se od odvojenih faza spavanja.

 

Tijelo reguliše san sa dva ključna pokretača: homeostazom spavanje-budnost i cirkadijalnim sistemom uzbunjivanja.

 

Homeostaza se odnosi na ono što većina nas zna iz iskustva: što ste duže budni, više osjećate potrebu za spavanjem. To se automatski dešava zahvaljujući samoregulišućem sistemu u tijelu u kome se pritisak za spavanje povećava na osnovu toga koliko dugo ste budni. Ovaj isti nagon dovodi do toga da spavate duže ili dublje nakon perioda nedovoljnog sna.

 

Cirkadijalni ritam je neka vrsta biološkog sata vašeg tijela i ovi ritmovi traju otprilike 24 sata a igraju centralnu ulogu u brojnim biološkim procesima, uključujući san. Izlaganje svjetlosti ima najveći uticaj na cirkadijalne ritmove, podstičući budnost tokom dana i pospanost noću.

 

Spoljašnji faktori također utiču na vaš san. Stres ili glad mogu poremetiti normalan proces regulacije sna. Unos kofeina ili izlaganje svjetlosti elektronskih uređaja su dobri primjeri kako izbori ponašanja mogu promijeniti osnovne sisteme tijela za upravljanje snom.

 

Spavanje i zdravlje

 

Spavanje igra vitalnu ulogu u dobrom zdravlju i opštem blagostanju. Svi znamo da kako se osjećate dok ste budni djelimično zavisi od toga šta se dešava dok spavate. Tokom sna, vaše tijelo radi na održavanju zdrave funkcije mozga i održavanju vašeg fizičkog zdravlja.

 

Kod djece i tinejdžera, san također pomaže u rastu i razvoju. Neadekvatan san tokom dužeg vremena može povećati rizik od hroničnih (dugoročnih) zdravstvenih problema. Također može uticati na to koliko dobro razmišljate, reagujete, radite, učite – pa čak i kako se slažete sa drugima. Saznajte kako san utiče na vaše srce i cirkulatorni sistem, metabolizam, respiratorni sistem i imuni sistem.

 

Hormoni i san

 

Vaše tijelo proizvodi različite hormone u različito doba dana. Ovo može biti povezano sa obrascem spavanja ili cirkadijalnim ritmom. Ujutro, tijelo oslobađa hormone koji podstiču budnost, kao što je kortizol, koji vam pomaže da se razbudite. Drugi hormoni imaju 24-časovne obrasce koji variraju tokom vašeg života; na primjer, kod djece – hormoni koji šalju signal žlijezdama da oslobađaju testosteron, estrogen i progesteron stvaraju se noću.

 

Metabolizam i spavanje

 

San igra izuzetno važnu ulogu i u funkcionisanju metabolizma. Način na koji vaše tijelo reguliše masti varira u zavisnosti od različitih cirkadijalnih ritmova. Na primjer, cirkadijalni ritmovi zaduženi su za ulogu jetre u varenju masti u odgovarajuće vrijeme.

 

Studije su pokazale da nedostatak kvalitetnog sna može dovesti do:

  • Povišenog nivoa hormona koji kontrolišu glad, uključujući leptin i grelin (hormoni sitosti i gladi)
  • Neregularnog nivoa insulina
  • Povećane potrošnje hrane, posebno masne, slatke i slane hrane
  • Smanjene fizička aktivnost

 

San i disanje

 

Tokom sna dišete rjeđe i manje duboko, pa samim tim unosite manje kiseonika. Ove promjene mogu izazvati probleme kod ljudi koji imaju probleme kao što su astma ili hronična opstruktivna bolest pluća. Simptomi astme obično se pogoršavaju tokom ranog jutarnjeg sna. Isto tako, problemi sa disanjem kod ljudi koji imaju plućne bolesti mogu se pogoršati tokom spavanja.

 

Spavanje i imunološki sistem

 

Spavanje također utiče na različite dijelove vašeg imunološkog sistema, koji postaju aktivniji u različito doba dana. Na primjer, kada spavate, određena vrsta imunoloških ćelija radi jače. Zbog toga je veća vjerovatnoća da će ljudi koji nedovoljno spavaju dobiti prehladu i druge infekcije.

 

Problemi sa razmišljanjem i pamćenjem

 

Spavanje pomaže u učenju i formiranju dugotrajnih sjećanja. Nedostatak sna ili dovoljno kvalitetnog sna može dovesti do problema sa fokusiranjem na zadatke i jasnim razmišljanjem.

 

Najzdravija poza za spavanje

Spavanje na pogrešan način može izazvati ili pogoršati bol u vratu ili leđima. Također može ometati disajne puteve, što dovodi do problema kao što je opstruktivna apneja u snu. Neka istraživanja čak sugerišu da pogrešan položaj može dovesti do sporijeg filtriranja toksina iz vašeg mozga.

 

Dobar položaj za spavanje uz dobar kvalitet sna tokom noći opušta kičmu i mišiće. Kao što smo rekli, dobar san potreban je ne samo za opuštanje, već i za mentalni i fizički oporavak.

 

Postoje tri glavna položaja za spavanje: bok, leđa i stomak, sa promejnljivim položajima za svaki. Specijalisti za spavanje preporučuju spavanje na boku kako biste se udobnije odmarali i smanjili vjerovatnoću prekida

spavanja.

Kako  biste osigurali miran i okrijepljujući san, pobrinite se da su uslovi za spavanje zadovoljavajuči. Spavajte u provjetrenoj prostoriji, u čistoj posteljini i mirnog stomaka koji vas neće mučiti u toku noći.

 

U tome vam može pomoći Bulardi 500, jedinstveni preparat na našem tržištu koji sadrži dvostruko veću dozu probiotske kulture S.boulardii, uz dodatak vitamina D3 u optimalnoj dozi.

 

On može zaustaviti dijareju, ublažiti stomačne tegobe različitog porijekla, ojačati imunitet, poboljšati kvalitet života pacijenata sa zapaljenskim bolestima crijeva, kao i povećati stopu eradikacije od Helicobacter pylori infekcije. A sve to svakako doprinosi zdravijem i boljem snu!

 

Laku noć i mirno spavajte!

Bulardi koristi kolačiće kako bi perosnalizovao sadržaje i analizirao posjete. Poštuje pravila politike privatnosti. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close