Zašto se kod pacijenata koji uzimaju antibiotike može javiti dijareja?
U crijevima čovjeka normalno su prisutne dobre “prijateljske” bakterije. Pod normalnim okolnostima te bakterije potpuno preovladavaju nad patogenim bakterijama koje škode organizmu, i drže ih pod stalnom „kontrolom“. Antibiotici svojim djelovanjem narušavaju tu ravnotežu, jer ne djeluju selektivno, već ubijaju i “prijateljske” i patogene bakterije, i omogućavajući potencijalnim uzročnicima oboljenja da se razviju i izazovu tegobe. Te tegobe se javljaju kod svakog trećeg pacijenta na antibiotskoj terapiji, a najčešći simptom je dijareja. Najteža posljedica uzimanja antibiotika je dijareja izazvana bakterijom Clostridium difficile. Bakterija Clostridium difficile može izazvati po život opasne upale debelog crijeva.
Koji su simptomi Clostridium difficile infekcije?
Ova infekcija se obično razvija tokom ili neposredno nakon uzimanja antibiotika. Međutim, simptomi se mogu pojaviti čak i do 8 sedmica po završetku antibiotske terapije. Infekcije izazvane ovom bakterijom mogu biti blage, kada se kod pacijenta javlja vodeni proljev 3 ili više puta dnevno, blagi grčevi i bolna osjetljivost stomaka. U težim slučajevima, Clostridium difficile može izazvati upalu debelog crijeva ili pseudomembranozni kolitis.
Znaci i simptomi teške infekcije su:
- Česte vodene stolice koje mogu sadržati i sluz ili krv
- Dehidracija
- Grčevi i bol u somaku
- Nadut ili tvrd stomak
- Groznica praćena temperatura i preko 38º
- Visoke vrijednosti bijelih krvnih zrnaca
- Mučnina i gubitak apetita
Zašto se javlja Clostridium difficile infekcija u bolicama?
Zaraza se najčešće javlja u bolnicama, jer se tamo klice lako i brzo šire. U bolnicama se često primjenjuju antibiotici, u terapijske ili preventivne svrhe. C. difficile se u bolničkoj sredini može se prenositi preko kontaminiranih ruku bolesnika i zdravstvenih radnika, kao i predmeta i pribora iz okoline pacijenta (kreveta, stolova, toaleta, umivaonika, stetoskopa, toplomjera, čak i preko telefona). Ove bakterije stvaraju spore koje su otporne na skoro sva dezificijentna sredstva i pomažu im da se zadrže u prostoriji nekoliko sedmica ili mjeseci. Ako dodirnete površinu kontaminiranu s Clostridium difficile bakterijom, možete nesvjesno unijeti bakterije u organizam.
Kada je rizik od pojave Clostridium difficile infekcije najveći?
Rizik za pojavu Clostridium difficile infekcije postoji kod svih pacijenata koji su na terapiji antibioticima, bez obzira na vrstu antibiotika i dužinu primjene. Ipak postoje slučajevi kada ste pod posebnim rizikom:
- Ako su u pitanju antibiotici širokog spektra.
- Ukoliko koristite više antibiotika istovremeno ili ih uzimate u dužem vremenskom periodu.
- Ukoliko imate preko 65 godina rizik od zaraze je 10 puta veći u poređenju sa mlađim pacijentima.
- Ako imate prateće bolesti ili oslabljen imuni sistem.
- Ako ste imali operaciju na gastrointestinalnom traktu.
- Ako ste već imali infekciju Clostridium difficile.
- Ako koristite lijekove za prevenciju i terapiju čira.
Šta treba da uradite ukoliko dobijete blagu dijareju?
Ukoliko uzimate antibiotike i dobijete blagu dijareju koja nije češća od 3 stolice dnevno, nastavite da uzimate antibiotike koji su Vam propisani. Uz antibiotik preporučuje se primjena odgovarajućeg probiotskog preparata Saccharomyces boulardii da bi se tegobe smanjile i brže prestale. Prema svjetskim preporukama, primjena Bulardija treba da traje sve vrijeme primjene antibiotika i još 7-10 dana po završetku terapije. Posavjetujte se s ljekarom se tegobe nastave u periodu dužem od tri dana.
Kada bi trebalo da se obratite ljekaru?
Ljekaru se javite odmah ukoliko se jave:
- Više od 3 vodene dijareje u roku od 24 h
- Crna ili svijetla krv u stolici
- Bol ili grčevi u stomaku koji ne prolaze ili postaju još jači
- Dijareja koja se nastavlja ili počinje nakon što ste prestali sa uzimanjem antibiotika
- Bilo koji drugi simptom naveden u pasusu ‘’znaci teške infekcije’’.
Kako ćete utvrditi da li imate Clostridium difficile infekciju?
Podsjetite Vašeg doktora da ste nedavno uzimali antibiotike. Toksini koje proizvode bakterije Clostridium difficile obično se mogu otkriti u uzorku stolice, pa će Vam ukoliko imate tegobe koje ukazuju na Clostridium difficile infekciju doktor tražiti da uradite analizu stolice. Prvi korak koji Vam doktor može preporučiti u liječenju Clostridium difficile je da, ukoliko je to moguće, prestanete da uzimate antibiotik koji je pokrenuo infekciju.
Kod blage bolesti to može biti dovoljno za ublažavanje simptoma. Ali kod mnogih ljudi zahtjeva dalje liječenje. Standardni tretman za C. difficile je opet antibiotik. Jedino antibiotik, na koga ova opasna bakerija nije otporna, može spriječiti dalji rast C. difficile i spriječiti dalje širenje infekcije. Kao dopunska terapija preporučuju se probiotski preparati. Brojne studije su pokazale da je u sprječavanju i tretmanu ove infekcije veoma efikasna probiotska kultura Saccharomyces boulardii (Bulardi). Ukoliko se preventivno uzima Bulardi trostruko smanjuje mogućnost pojave dijareje. Istovremeno efikasno pomaže u tretmanu Clostridium difficile infekcije.
Svjetske preporuke govore da se u liječenju Cl.diffcile infekcije Bulardi 500 mora primjenjivati 4 sedmice u dozi od 2 x 1 caps dnevno (ukupno 1g).
- Mjere za sprječavanje nastanka i širenja CDI primjenjuju se, prije svega, u zdravstvenim ustanovama
- Opšti principi prevencije zasnivaju se na mjerama za sprječavanje kolonizacije CD, tj. prenošenje ovog uzročnika i mjerama za sprječavanje CDI kod već kolonizovanih pacijenata
- Za sprječavanje kolonizacije CD primjenjuju se brza identifikacija i izolacija bolesnika sa CDI, higijena ruku zdravstvenog osoblja i pacijenata, dezinfekcija bolničke sredine preparatima djelotvornim protiv CD, primjena zaštitne opreme kod osoblja, edukacija osoblja i bolesnika.
Hlor je najefikasniji u ubijanju spora!
Primjena principa racionalne upotrebe antibiotika je ključna mjera za sprječavanje razvoja CDI kod već kolonizovanih bolesnika.