Antibiotik i antimikrobna rezistencija
Antimikrobna rezistencija i brzo širenje multirezistentnih bakterija danas predstavljaju veliki javno zdravstveni problem. Postoje indicije da se ovaj problem koji je aktuelan duže od decenije značajno pogoršava od pojave i širenja COVID-19 pandemije usljed povećanog propisivanja antibiotika pacijentima sa COVID-19. Penicilin je pokrenuo “zlatnu eru“ antibiotika. Od tada je razvijeno preko 150 novih antibiotika i njihova široka i prekomjerna upotreba dovela je do razvoja multirezistentnih sojeva, tzv. ”superbagova” koji su povećali stopu mortaliteta zbog nedostatka terapijske efikasnosti.
Doc. dr Dragana Sokolović, specijalista kliničke farmakologije, Medicinski fakultet Foča, će nam odgovoriti na koji način da smanjimo neracionalnu upotrebu antibiotika i šta je neophodno kada ipak moramo da pijemo antibiotik.
COVID -19 je ostavio i ostavlja velike posljedice na sve države i njihove zdravstvene sisteme. Prema podacima SZO iz marta 2023. godine svaka 3 min u svijetu umire 1 dijete od sepse izazvanih multirezistentnim bakterijama, 1,27 miliona smrtnih slučajeva godišnje bilo izazvano rezistencijom bakterija na antibiotike, dok je 5 miliona smrtnih slučajeva godišnje povezano sa bakterijskom antimikrobnom rezistencijom.
Porast potrošnje antibiotika
U BiH je registrovan porast potrošnje penicilina, cefalosporina i makrolida u periodu pandemije COVID-19 u odnosu na period prije pandemije u vanbolničkim uslovima. Kod bolničke potrošnje antibiotika uočava se porast potrošnje rezervnih grupa antibiotika koji se samo koriste za liječenje multirezistentnih sojeva. Strah od sekundarnih infekcija tokom pandemije COVID-19 i pogrešno uvjerenje da se antibioticima može poboljšati ishod bolesti doveo je do eskalacije upotrebe antibiotika u Bosni i Hercegovini.
Između pojedinih regija u RS-u postoje velike razlike u izboru i potrošnji antibiotika što upućuje na značajne razlike u funkcionisanju primarne zdravstvene zaštite u ovim regijama. Zbog porasta potrošnje antibiotika došlo je do porasta izolacije Clostridioides difficile u mnogim bolnicama BiH tokom pandemije. Neracionalna primjena antibiotika u kombinaciji sa drugim faktorima uzrokovali su povećanje rezistencije bakterija na antibiotike u BiH za 20-30% u samo dvije godine pandemije, što nas svrstava u sam vrh neslavne liste.
Antibiotik i neželjena dejstva
Važno je da istaknemo da antibiotici ne liječe virusne, već samo bakterijske infekcije. Veliki broj virusnih infekcija (infekcije respiratornog trakta, upale grla, uha i pluća) kako kod odraslih tako i djece liječe se antibioticima što dovodi do značajnog narušavanja crijevne ravnoteže.
Antibiotici, pored korisnih, imaju nažalost i svoja neželjena dejstva. Naime, oni nisu selektivni da bi razlikovali dobre od loših bakterija, pa uništavaju i probiotske bakterije koje su normalni stanovnici naših crijeva. Time se narušava ravnoteža i dolazi do promjene u sastavu i funkciji crijevne mikrobiote što ima za posljedicu ubrzan rad crijeva i pojavu dijareje (proliva). Klostridija (C. difficile) je patogena bakterija koja je uzročnik 15-25% proljeva izazvanih antibioticima i skoro svih slučajeva pseudomembranoznog kolitisa.
Probiotski preparati su predloženi kao sredstvo koje pomaže pri smanjenju nastanka svih oblika proliva, pa i onih povezanih sa C. difficile. Sve svjetske smjernice jasno preporučuju obaveznu upotrebu probiotika uz antibiotike. Preporuke najvišeg stepena kao pomoć u smanjenju i tretmanu proliva uzokovanog anibioticima izdvajaju probiotsku kvasnicu Saccharomyces boulardii (Bulardi®).
Bulardi probiotik uz antibiotik!
Svojim pacijentima uvijek preporučujem Bulardi®, jer je jedinstven i znatno se razlikuje od drugih probiotskih kultura: jedini se može uzimati istovremeno sa apsolutno svim antibioticima, nema opasnosti od prenosa genetičkog materijala između bakterije i kvasnice, pa samim tim ni od razvoja otpornosti. Posebno bih istakla preparat Bulardi Junior koji efikasno sprečava dijareju kod djece. Svojim jedinstvenim mehanizmom dejstva Saccharomyces boulardii veže loše bakterije za sebe i bakterijske toksine,pa samim tim doprinosi eliminaciji uzročnika dijareje iz crijeva sprečavajući njihovo štetno djelovanje.
Probiotici su živi mikroorganizmi koji unijeti u organizam u poznatom broju ostvaruju koristan efekat na zdravlje domaćina. Kao takvi, oni su izuzetno osjetljivi na uticaj uslova spoljašnje sredine kojima su svakodnevno izloženi (vlagu, svjetlost, kiseonik). Ukoliko u trenutku proizvodnje u kapsulu ili kesicu bude upakovano npr. 10 milijardi probiotskih kultura, to ne znači da će na kraju roka upotrebe ta ista kapsula imati istu količinu probiotika.
Antibiotik – racionalna upotreba uz probiotik
Naprotiv, probiotici će biti prisutni u značajno manjoj mjeri, a znamo da od doze zavisi efikasnost proizvoda. Bulardi® kompanije Abela Pharm i čiji kvalitet je garantuje Probiotic Excellence Center®, ima inovativno pakovanje (a-TECH) koje mu pruža dodatnu zaštitu od spoljnih uticaja i garantuje stabilnost ovog probiotskog preparata, tj. očuvanje deklarisane doze sve do kraja roka upotrebe.
Kako bismo sačuvali snagu antibiotika neophodna je njihova racionalna upotreba, stalne edukacije stručne i opšte javnosti i jasno definisane indikacije za upotrebu antibiotika uopšte. Na nivou države BiH neophodno je raditi na izradi nacionalnih smjernica, kako bi se usporio razvoj rezistencije i smanjila stopa otpornosti bakterija na pojedine antibiotike.
Reference:
1. Consumption of Antibiotics in Primary Care Setting before and during COVID-19 Pandemic in Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina.Dragana Sokolović 1, Dragana Drakul 1, Bojan Joksimović 1, Nenad Lalović 1 2, Nada Avram 1 3, Marija Milić 4, Dajana Nogo-Živanović 1, Biljana Mijović
2. Sokolović D, Drakul D, Vujić-Aleksić V, Joksimović B, Marić S, Nežić L. Antibiotic consumption and antimicrobial resistance in the SARS-CoV-2 pandemic: A single-center experience. Front Pharmacol 2023. 14:1067973. doi: 10.3389/fphar.2023.1067973
3. Dragana Drakul, Bojan Joksimović, Marija Milić, Milica Radanović, Nikolina Dukić, Nenad Lalović, Desmond Nischolson, Biljana Mijović, Dragana Sokolović.Public Knowledge, Attitudes, and Practices towards Antibiotic Use and Antimicrobial Resistance in Eastern Region of Bosnia and Herzegovina in the COVID-19 Pandemic 2023 Avg; doi: 10.3390/antibiotics120812742023 Avg
4.4
4. Jelena Filimonović, Zorica Stanojević Ristić, Tatjana Gazibara, Vladan Šaponjić, Jelena Dotlić, Verica Jovanović, Aleksandra Arsović, Ivana Vukajlović, Bojan Joksimović, Dragana Sokolović, Dragana Drakul, Dragana Dimitrijević, Dragana Plavša, Marija Milić. TRENDS AND PATTERNS OF ANTIBIOTICS USE IN SERBIA FROM 2006 TO 2021: PRE-COVID-19 PERIOD VS. COVID-19 PANDEMIC. American Journal of Infection Control 2023 Sep; DOI;https//doi.org/0.1016/j.ajic.2023.09.005
.